Kemija mozga

Posted on by

Kemijski sastav mozga varira ovisno o starosnoj dobi, spolu i zdravstvenom stanju čovjeka.

Mozak čini 77-78% vode, 10-12% masti, 8% bjelančevina, 1% ugljikohidrata, 2% topivih organskih tvari i 1% anorganskih soli.

head-brain

Suha tvar u mozgu ima otprilike 1% anorganskih soli, a organski spojevi su podijeljeni na 2/3 lipoida i 1/3 bjelančevina. Voda u mozgu ima značajan utjecaj na fizikalno-kemijske reakcije u kojima se nalaze anorganske i organske tvari moždane materije.

neurons

NEUROTRANSMITERI – kemijski spojevi koji se sintetiziraju u završecima neurona, a njih pak razgrađuju enzimi. Oni se oslobađaju na neuronskim krajevima i vežu na receptore koji su na površini ciljnog neurona. Ovi receptori funkcioniraju kao sklopke za paljenje i gašenje za sljedeći neuron. Svaki receptor ima određeno oblikovani dio koji se potpuno slaže sa određenim kemijskim glasnikom. Neuroprijenosnik se uklapa u ovaj dio gotovo na isti način kao što ključ automobila pali njegov motor. Kada se to dogodi, mijenja se vanjska membrana neurona i dolazi do promjene, kao što je mišićna kontrakcija ili se pak povećava aktivnost enzima unutar stanice.

Kemija u mozgu važna je za razumijevanje i ponašanje, a pomoću nje mozak pohranjuje sjećanja.

abstract-neurons

Neurotransmiteri / kemijski spojevi: ACETILKOLIN, ADRENALIN, NORADRENALIN, SEROTONIN, DOPAMIN, GABA, GLUTAMINSKA KISELINA, ENDOGENE OPIODE, HORMON RASTA, LUTEINIZIRAJUĆI HORMON, ACT HORMON, OKSITOCIN, ANTIDIURETSKI HORMON, MELANOCIT