Medicina mozga

Posted on by

MEDICINA /ANATOMIJA MOZGA

  • MALI MOZAK
  • VELIKI MOZAK
    • ČEONI REŽANJ
    • TJEMENI REŽANJ
    • SLJEPOOČNI REŽANJ SA AMIGDALOM
    • ZATILJNI REŽANJ
  • MEĐUMOZAK
    • TALAMUS
    • HIPOTALAMUS
    • EPITALAMUS
    • ENDOKRINE ŽLIJEZDE : HIPOFIZA I EPIFIZA
  • MOŽDANO STABLO
    • SREDNJI MOZAK
    • PRODUŽENA MOŽDINA
    • VAROLIJEV (MOŽDANI) MOST
    • LEĐNA MOŽDINA
  • HIPOKAMPUS
  • MOŽDANE OVOJNICE
    • TVRDA/ČVRSTA OVOJNICA koja štiti mozak – DURA
    • PAUČINASTA OVOJNICA/srednji sloj ispunjen tekućinom za zaštitu mozga – ARACHNOIDEA
    • MEKANA OVOJNICA koja se nalazi na površini mozga- PIA
  • SIVA I BIJELA TVAR
  • ŽIVČANI SUSTAV

 

1. Mali mozak

Smješten je u zadnjoj lubanjskoj jami, siva masa nalazi se na površini, dok je bijela masa smještena u unutrašnjosti.

FUNKCIJA:

Usklađuje pokrete ruku i nogu, kojima se upravlja iz središta velikog mozga i pod utjecajem naše volje; važan je za hod i stajanje.

Središte organa za ravnotežu, usklađuje refleksne i voljne pokrete. U njemu se zbivaju neke kognitivne funkcije kao što su pozornost i jezik. Mali mozak je centar za koordinaciju kretanja, planiranja i ravnoteže.

2. Veliki mozak

Zauzima najveći dio lubanjske šupljine. Svojim brazdama i vijugama stisnuo se u zadani prostor.  Jednom brazdom je podijeljen na lijevu i desnu polutku.

Veliki mozak je podijeljen na 4 režnja:

  • ČEONI REŽANJ – centar osobnosti i planiranja
  • TJEMENI REŽANJ – centar za osjet dodira
  • SLJEPOOČNI REŽANJ – centar za zvuk i koordinaciju zvuka sa slikom
  • ZATILJNI REŽANJ – područje za vid i pohranu vidnog pamćenja

FUNKCIJA VELIKOG MOZGA:  centar za inteligenciju / PAMĆENJE, MIŠLJENJE, UČENJE, KONTROLA PONAŠANJA . . .

AMIGDALA – centar naših emocija

Amigdalu čine dvije međusobno povezane žlijezde, oblika i veličine badema koje se nalaze sa obje strane našeg mozga u blizini sljepoočnica. U njoj su smještena sjećanja koja uzrokuju naše strahove, stoga kada ste izbačeni iz takta, ove žlijezde odmah šalju ostatku mozga uzbunu, a srce počne ubrzano kucati, dlanovi se znoje i vi ste u predstresnom stanju. Amigdala odlučuje kada ćemo i što osjećati, ona je senzor pozitivne ili negativne energije.

 

Odgovorna je i za percepciju glazbe – informacija o glazbi prvo stiže u amigdalu koja priziva potisnuta sjećanja vezana uz istu i potakne reakciju emocija u skladu s njima ( tuga, opuštanje, nervoza…).

Amigdala nam pomaže da prepoznamo opasnosti, bez njenog alarma ne bismo prepoznali strahove, osjećaje, ljude –  vlastitu rodbinu, pa i onu najbližu.

anatomijamozga

3. Međumozak

Glavni djelovi:  PARNI TALAMUS, HIPOTALAMUS I EPITALAMUS

PARNI TALAMUS – parna struktura koja se sastoji od niza jezgara (oko 35), koje imaju funkciju primati impulse , obraditi ih i prenijeti u određena osjetna područja kore velikog mozga; primaju impulse iz drugih djelova talamusa, povezane su s područjima prednjeg mozga.

HIPOTALAMUS – važan za regulaciju automatskih funkcija vezanih uz unutarnje organe. Nadzire tjelesnu temperaturu, rad srca, krvni tlak, jedenje, pijenje, a uključen je i u upravljanje emocijama i motivacijom. Povezan je s hipofizom.

EPITALAMUS – dio središnjeg živčanog sustava; obuhvaća epifizu i neke manje dijelove mozga.

Međumozgu pripadaju i dvije endokrine žlijezde:  HIPOFIZA I EPIFIZA

HIPOFIZA – žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, u obliku graška koja je povezana sa hipotalamusom . Izlučuje hormone koji pojačavaju ili slabe rad nekih drugih žlijezda – predstavlja mozak za ostale žlijezde . Utječe na rad bubrega, krvni tlak i promet tvari kroz tijelo.

Sama proizvodi važne hormone: hormon rasta, luteinizirajući hormon, prolaktin, ACT hormon, oksitocin, antidiuretski hormon, melanocit.

medicinam3

EPIFIZA/ pinealna žlijezda – organ češerastog oblika, smješten upravo na mjestu gdje se razdvajaju dvije polutke velikog mozga;  prva žlijezda koja se razvije u našem tijelu (5-8 mm). Od svjetlosti unesene kroz oči, oko 75% dolazi u hipotalamus, a zatim ide u epifizu i na taj je način stimulira da luči hormone u mozak i krv (sve ostale žlijezde energiju dobivaju od tijela).

Za epifizu se smatra da je poveznica uma i tijela – zadužena za čovjekovo sveopće poimanje života, svijeta – okom vidimo, a epifizom shvaćamo .

Zahvaljujući sunčevoj svjetlosti (osnovnoj hrani za epifizu), energiju dobije svaka stanica našeg tijela, svaki organ ( jetra, bubrezi, koža . . .), jača imunitet, krvožilni sustav, motorika, san i općenito naše raspoloženje.

Epifiza luči hormon sreće – SEROTONIN. Kad padne noć, ovaj isti hormon epifiza pretvara u MELATONIN, koji se dalje prenosi u mozak i krv

Melatonin je odgovoran za regeneraciju unutarnjih organa, kože, kose, spolnih organa (regulaciju menstrualnog ciklusa), odgovoran je za mladolik izgled, kvalitetu odmora i sna.

4. Moždano stablo

  • SREDNJI MOZAK
  • PRODUŽENA MOŽDINA
  • VAROLIJEV ( MOŽDANI ) MOST
  • LEĐNA MOŽDINA

SREDNJI MOZAK

Složene je građe, s izmiješanom sivom i bijelom masom, povezuje četvrtu sa trećom moždanom komorom. U donjim djelovima srednjeg mozga su smješteni mnogi centri autonomnog živčanog sustava.

Na stražnjoj strani smještena su dva para kvržica: donje – SLUŠNE, dio slušnog puta i gornje – VIDNE, primaju informacije iz mrežnice i kore velikog mozga i služe za podešavanje položaja oka.

Funkcija srednjeg mozga vezana je za vid, sluh, san, uzbuđenje, pozornost i kontrolu temperature. Kontrolira napetost mišića i održava položaj tijela.

PRODUŽENA MOŽDINA

Spaja mozak i leđnu moždinu i čini dio središnjeg živčanog sustava . Njezina funkcija je važna jer  se tu nalaze središta koja upravljaju refleksnim funkcijama kao što su disanje, rad probavnih organa, krvotoka, krvnog tlaka, kašljanje, gutanje…

Često se naziva i ČVOR ŽIVOTA jer sadrži centre koji upravljaju funkcijama važnim za život.

VAROLIJEV ( MOŽDANI ) MOST

Povezuje produženu moždinu i srednji mozak i tako grade MOŽDANO STABLO. Funkcija: održavanje ravnoteže i položaja glave i tijela u prostoru – prima impulse s receptora aparata za održavanje ravnoteže srednjeg uha, usklađuje mimiku lica, prima nadražaje iz kože lica, uha i zuba. Sadrži centre za žvakanje, sisanje, kao i centre obrambenih refleksa za suze i treptanje. U njemu se nalazi  i centar koji prekida spontani udah i time regulira frekvenciju disanja.

 LEĐNA MOŽDINA

Omogućuje prolaz živčanim impulsima iz različitih dijelova tijela do mozga i obratno – refleksi pokreta, položaja, češanje, grčenje mišića. Provodi funkcije kičmene moždine.

5. Hipokampus

To je područje mozga u obliku potkove koja pomaže spajati informacije iz kratkoročnog pamćenja u dugoročno. Dio je limbičkog sustava povezanog s emocijama i dugoročnim pamćenjem.

medicina3

Sudjeluje u formiranju, organiziranju i čuvanju sjećanja. Zbog količine receptora za GLUKOKORTIKOIDNE hormone, iznimno je podložan degenerativnom procesu vezanom ponajviše za kroničan stres, psihijatarske dijagnoze, ali i endokrine poremećaje (štitnjača).

6. Moždane ovojnice

One štite mozak, stvaraju potporni okvir arterijama i venama, te tvore venske sinuse, zatvaraju šupljinu ispunjenu tekućinom, subarahnoidni prostor koji je nužan za normalno funkcioniranje mozga .

7. Siva i bijela tvar

One osiguravaju dobru vezu centra i periferije mozga .

Mozak, koru mozga i kralježničnu moždinu izgrađuju siva i bijela tvar .

SIVU TVAR izgrađuju tijela živčanih stanica i dendriti, te se u njoj procesuiraju impulsi.

BIJELU TVAR izgrađuju aksoni živčanih stanica obavijeni mijelinskom ovojnicom – tako se kroz bijelu tvar impulsi prenose u određenom smjeru. Bijela tvar povezuje regije mozga. Gubitak pamćenja povezan je s bijelom tvari mozga i slabljenjem kognitivnih funkcija.

6. Živčani sustav

Živčani sustav je mreža specijaliziranih stanica koje šalju, prenose i primaju informacije. Obrađujući te informacije, živčani sustav potiče reakcije u drugim dijelovima tijela. Mozak je središte živčanog sustava.

Sastav: NEURONI (osnova funkcije živčanog sustava) i GLIJA STANICE (pomažu funkciji neurona).

medicina1

Podjela :

  • PERIFERNI ŽIVČANI SUSTAV – sastoji se od živaca
  • SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV – sastoji se od leđne moždine, produžene moždine i mozga.