Poremećaji ličnosti

Posted on by

Svatko ima neke osobine koje ga karakteriziraju kao osobu (ličnost). Način na koji se neka osoba ponaša i kako razmišlja, svakog od nas čini jedinstvenim.

poremlicnost1

Osobine ličnosti postanu poremećaj ličnosti kada takav način postane ekstreman, nefleksibilan i neprilagodljiv. To može unijeti veliku zbrku u životu te osobe što uzrokuje stres njoj i njenoj okolini. Poremećaji ličnosti počinju u djetinjstvu i traju čitav odrasli život.

Svaki poremećaj ličnosti uključuje ukorijenjen model ponašanja, što znači da su karakteristično ponašanje i misli jasno primjetni u svim aspektima života dotične osobe.

Dakle svi se ljudi nastoje nositi sa stresorima na svoj vlastiti način, koji se u sličnim situacijama ponavlja. Npr. neki ljudi uvijek reagiraju na neugodnu situaciju tražeči tuđu pomoć. Drugi uvijek pretpostavljaju da mogu sami svladati problem. Neki umanjuju probleme, a neki ih preuveličavaju.

Iako su ljudi skloni da uvijek na tešku situaciju reagiraju na isti način, mnogi radije pokušavaju drugačijim pristupom ako je prva reakcija bila nedjelotvorna .

Nasuprot tome ljudi sa poremećajima ličnosti su tako „tvrdi“ da se ne mogu adaptirati na realnost.

Moguće posljedice poremećaja ličnosti: ovisnosti (droga, alkohol),  samouništavajuće ponašanje (samodestrukcija), hipohondrija, sukobi s društvenim vrijednostima, fizičke bolesti.

poremlicn2

Poremećaj ličnosti je dugotrajni model unutrašnjeg doživljavanja, percepcije i ponašanja koji izrazito odstupa od očekivanog s obzirom na kulturalnu pripadnost osobe

Vrste poremećaja:

PARANOIDNI POREMEĆAJ LIČNOSTI – stalno nepovjerenje i sumnjičavost prema drugima, tako da se motivi drugih osoba protumače kao zlonamjerni, projeciraju svoje vlastite sukobe na druge. U odnosima su općenito hladni i udaljeni

SHIZOIDNI POREMEĆAJ LIČNOSTI – stalno izdvajanje iz društvenih veza kao i ograničen raspon izražaja emocija u međuljudskim situacijama, najčešće se zabavljaju svojim vlastitim mislima i puni su straha od blizine i intimnosti sa drugima, više vole teorijska razmišljanja nego praktična djelovanja – uobičajeni mehanizam njihove borbe je maštanje

SHIZOTIPNI POREMEĆAJ LIČNOSTI – ukorijenjeni model društvenih i međuljudskih nedostataka kojeg karakterizira akutna nelagoda sa smanjenom sposobnošću za uspostavljanje bližih veza, iskrivljeno razmišljanje i percepcija i ekscentrično ponašanje

ANTISOCIJALNI POREMEĆAJ LIČNOSTI – naziva se još i asocijalni ili antidruštveni – ukorijenjen model nemarenja i gaženja prava drugih. Koriste druge zbog materijalne dobiti ili osobnog zadovoljstva, slabo podnose razočaranje i zbog štete koju nanose drugima nemaju grižnju savjesti – psihopatski poremećaj

HISTRIONSKI ili histerični POREMEĆAJ LIČNOSTI – stalno iskazivanje pretjeranih emocija i potrebe da joj se ukazuje pažnja, dramatiziranje. Zahvaljujući svom živom nastupu i stilu, lako sklapaju poznanstva, no ona i ostaju uvijek površna. Svojim ponašanjem žele izazvati pažnju ili suosjećanje po svaku cijenu (pretjeruju sa svojim fizičkim problemima)

NARCISOIDNI POREMEĆAJ LIČNOSTI – ukorijenjen osjećaj grandioznosti (u mašti ili stvarnom ponašanju), potreba da im se svi dive i nedostatak suosjećaja s drugima, misle da su bolji od drugih, smatraju da imaju pravo na ostvarenje svojih potreba bez čekanja, iskorištavaju druge za svoje trenutne ciljeve

IZBJEGAVAJUĆI POREMEĆAJ LIČNOSTI – ukorijenjena društvena sputanost, osjećaj nedoraslosti i pretjerana osjetljivost na negativnu ocjenu

OVISNI POREMEĆAJ LIČNOSTI – sveprisutna i pretjerana potreba da se netko brine o njima što dovodi do toga da se takva osoba ponaša potčinjeno, pretjerano se vezuje za druge i strahuje od odvajanja

OPSESIVNO – KOMPULZIVNI POREMEĆAJ LIČNOSTI – sveprisutni model ponašanja kad je dotična osoba preopterećena urednošću, perfekcijom i duševnom i međuljudskom kontrolom na štetu fleksibilnosti, otvorenosti i učinkovitosti

GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI – emocionalno nestabilni ustaljeni model ponašanja kojeg karakteriziraju nestabilnost raspoloženja, vlastitog imidža, kao i u kontroli nagona i u međuljudskim odnosima (velike promjene raspoloženja, neprimjerene ljutnje , teškoće s kontrolom bijesa, kronični osjećaj praznine, sklonost suicidu, samoozljeđivanju, impulzivno ponašanje, nestabilne veze, strah od napuštenosti, nestabilne samosvijesti, razdoblja paranoje i gubitka dodira sa stvarnošću)

PASIVNO-AGRESIVNI POREMEĆAJ LIČNOSTI – imaju prikrivene namjere da kazne ili kontroliraju druge, a ponašanje kod ovog tipa poremećaja je:  odugovlačenje, nedjelotvornost, zamjeranje, opstrukcija, dvosmislenost, otpor, optuživanje, izbjegavanje odgovornosti, strah od autoriteta, strah od bliskosti, poticanje kaosa, mrzovolja . Često se uhvate zadatka kojeg zapravo ne žele napraviti i tada nastave jedva primjetno potkopavati te iste zadatke. Takvo ponašanje obično služi izražavanju skrivenog neprijateljstva. Imaju osjećaj da su drugi dominantni, zahtjevni i kontrolirajući i cilj njihovog opstruiranja okoline je upravo da ta okolina na njihovo ponašanje reagira agresijom. Sve svoje iskaze žele prikriti, kao i samu ljutnju. Kad okolinu na suptilan način dovedu do agresije, uglavnom okolina ima grižnju savijesti zbog reakcije i onda su oni zadovoljni.

Pasivno-agresivni ljudi jedno pričaju, a drugo rade.

.