Psihologija mozga

Posted on by

Psihologija mozga povezuje narav ljudske prirode i ponašanje sa složenim funkcijama neuronskih mreža, te biološkim osnovama svijesti. Psihologija proučava ljudsko ponašanje i mentalne fenomene: osjete, osjećaje, misli, želje, htijenja, kognicije, rezoniranje, odlučivanje… Svi ti fenomeni rezultat su rada mozga – misli i rezoniranje snažnog mozga razlikuju se od istih ukoliko je mozak slab. O frekvenciji mozga ovise osjećaji i želje.

Psihologija se razvijala kroz razne pravce koji se razlikuju po predmetu opažanja i proučavanja.

Strukturalizam se bazira na unutarnjem doživljaju i introspektivnom elementu. Psihički procesi se mogu svesti na elementarne osjete, osjećaje, misli, predodžbe.

Kao odgovor na strukrutalizam, geštalt psihologija poučava da se ljudska psiha ne može tako jednostavno raščlaniti – psiha kao svojstvo je cjelina, a u obzir treba uzeti perceptivnu organizaciju, figure i pozadine.

Biheviorizam je smjer u psihologiji čiji je temelj proučavanja ljudsko ponašanje (engl. behaviour). U suprotnosti sa strukturalizmom, bihevioristi odbacuju unutarnji doživljaj i samoopažanje, jer su oni subjektivni – metoda istraživanja treba biti objektivna. Isto tako, ovaj je smjer zasnovan na teorijama učenja, koje su povezane s analizom ponašanja.

psihologija2

 

Teorije učenja

BIHEVIORISTIČKI PRISTUPI (UVJETOVANJE)

1. KLASIČNO UVJETOVANJE (I.Pavlov / J.B.Watson)

Klasično uvjetovanje je najjednostavniji mehanizam učenja jer podrazumijeva refleksne reakcije, a sastoji se od uparivanja neutralnog podražaja sa neuvjetovanim podražajem, koji refleksno izaziva neku neuvjetovanu reakciju. Npr. kada pas vidi hranu (neuvjetovani podražaj) počinje izlučivati slinu. Ako svaki put kad mu dajemo hranu, pridružimo toj radnji i zvonjavu zvona  (neutralni podražaj) – pas će naučiti da sljedeći put kada samo čuje zvono (bez hrane!), svejedno počinje lučiti slinu (neuvjetovana reakcija). Ovaj je način učenja tipičan za životinje i djecu.

2. INSTRUMENTALNO ILI OPERANTNO UVJETOVANJE (B.F.Skinner / E.L.Thorndike)

Operantno uvjetovanje je mehanizam učenja koji mijenja vjerojatnost pojave nekog ponašanja na temelju posljedica koje ga prate. Drugim riječima, pojavljuje se zakon efekta, prema kojem je veća vjerojatnost pojave nekog ponašanja ako ga prate pozitivne posljedice, i suprotno ako ga prate negativni efekti.

U skladu s tim, uvodi pojam POTKREPLJENJA – to je događaj koji mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora. Postoje POZITIVNI i NEGATIVNI POTKREPLJIVAČI, te pristupi ZADAVANJA i UKLANJANJA. Potkrepljivači mogu biti primarni (voda, hrana…) i sekundarni (novac, pohvala, ocjena…).

3. KOGNITIVNI BIHEVIORIZAM (C.L.Hull / E.Tolman 1886- 1959)

Kognitivno učenje je najnapredniji mehanizam učenja, koji zahtjeva određenu razinu inteligencije, pojavljuje se jednom i rezultira općim znanjem. Dijeli se na skriveno učenje i učenje uvidom.

Brojne se biheviorističke spoznaje koriste u različitim granama psihologije (odgoj i obrazovanje, smetnje ponašanja). Najveća zamjerka ovom pravcu jest što se zanemaruju naslijeđe i biološke čimbenici, a preveliku važnost pridaju okolini u oblikovanju ličnosti.

psihologija1

Psihoanaliza je najnovija grana koju je utemeljio Sigmund Freud, a temelji se na: tehnikama liječenja, teoriji ličnosti i metodama proučavanja psihičkih fenomena.

NOVI PRISTPI U RAZUMIJEVANJU PSIHIČKIH FENOMENA:

  • Postoje nesvjesni psihički procesi (TOPIČKI PRISTUP)
  • Svako ponašanje je krajnje motivirano i ima značenje (DINAMSKI PRISTUP)
  • Sukob je sadržan u svakom ponašanju i postoje mentalne strukture (obrane) za upravljanjem tim sukobima (STRUKTURALNI PRISTUP)
  • U osnovi ponašanja su kvantitativni činioci (EKONOMSKI PRISTUP)
  • Prošlost je prisutna u sadašnjosti (GENETIČKI PRISTUP)
  • Ponašanje čovjekovog organizma nije samoodređujuće, već na njega utječe odnos s vanjskim svijetom (ADAPTIVNI PRISTUP)